ŠTO JE YOGA?
Pojam yoge vrlo je raširen i u Indiji i na Zapadu. U današnje doba naziv yoga jedan je od najtraženijih pojmova na internetskim tražilicama i milijuni ljudi diljem svijeta prakticiraju neki od oblika yoge.
Yoga je drevni filozofski i praktičan sustav pristupanja duši, umu i tijelu koji služi u svrhu puta samospoznaje ili spoznaje Boga.
Yoga je duhovna potraga, stanje svijesti, put pročišćenja i znanost življenja.
Riječ yoga dolazi od sanskritskog korijena „yuj“ koji znači povezanost (link), ujedinjenje. Yoga znači nešto čvrsto povezati i u svom primarnom smislu znači ponovno nas povezati s našom Božanskom prirodom duše i Bogom. Nadalje, yoga povezuje i dovodi u harmoniju sve druge aspekte našeg života, npr. um i srce, dah i um itd. Postoje brojne staze yoge koje idu prema tom cilju i svatko odabire put koji je u skladu s njegovom osobnošću, karmom, dharmom i duhovnim napretkom. Samospoznata osoba vidi Božju prisutnost u svemu stvorenom i u svim bićima te doživljava sebe kao sastavni djelić Boga.
Putem znanja i prakse joge pročišćava se lažni ego, um i srce od neznanja (avidya) i otrova (negativnih/pogrešnih misli, emocija i stavova). Putem samo-discipline, kontrole uma i osjetila osoba na putu joge polako razvija vrline i uranja u viša stanja svijesti.
Izvorna yoga zasniva se na preciznim receptima koji se prenose s vjerodostojnog učitelja na učenika, inicijacijom u duhovno znanje i tradiciju, a taj prijenos znanja naziva se guru-parampara.
Svako doba u kojem živimo nosi svoja obilježja, tako se znanje joge prilagođava u skladu s vremenom, mjestom i okolnostima (kala-desha-patra), ali ne na štetu izvornog znanja. Vjerodostojan učitelj na odgovarajući način prenosi znanje, uvijek imajući na umu kome prenosi i prilagođava kako bi učenik imao najbolje učinke za svoj napredak.
Yoga je drevni filozofski i praktičan sustav pristupanja duši, umu i tijelu koji služi u svrhu puta samospoznaje ili spoznaje Boga.
Yoga je duhovna potraga, stanje svijesti, put pročišćenja i znanost življenja.
Riječ yoga dolazi od sanskritskog korijena „yuj“ koji znači povezanost (link), ujedinjenje. Yoga znači nešto čvrsto povezati i u svom primarnom smislu znači ponovno nas povezati s našom Božanskom prirodom duše i Bogom. Nadalje, yoga povezuje i dovodi u harmoniju sve druge aspekte našeg života, npr. um i srce, dah i um itd. Postoje brojne staze yoge koje idu prema tom cilju i svatko odabire put koji je u skladu s njegovom osobnošću, karmom, dharmom i duhovnim napretkom. Samospoznata osoba vidi Božju prisutnost u svemu stvorenom i u svim bićima te doživljava sebe kao sastavni djelić Boga.
Putem znanja i prakse joge pročišćava se lažni ego, um i srce od neznanja (avidya) i otrova (negativnih/pogrešnih misli, emocija i stavova). Putem samo-discipline, kontrole uma i osjetila osoba na putu joge polako razvija vrline i uranja u viša stanja svijesti.
Izvorna yoga zasniva se na preciznim receptima koji se prenose s vjerodostojnog učitelja na učenika, inicijacijom u duhovno znanje i tradiciju, a taj prijenos znanja naziva se guru-parampara.
Svako doba u kojem živimo nosi svoja obilježja, tako se znanje joge prilagođava u skladu s vremenom, mjestom i okolnostima (kala-desha-patra), ali ne na štetu izvornog znanja. Vjerodostojan učitelj na odgovarajući način prenosi znanje, uvijek imajući na umu kome prenosi i prilagođava kako bi učenik imao najbolje učinke za svoj napredak.
GLAVNE TRADICIJE YOGE
Prema Bhagavad Giti, opisuju se četiri staze joge koje služe na putu samospoznaje. Kako su ljudi različitih osobnosti, postoji više staza joge da bi svatko pronašao put za sebe. U konačnici svi putevi vode prema istom cilju. Četiri staze joge su karma – yoga nesebičnog služenja, jnana – yoga znanja, raja – yoga kontrole uma i bhakti yoga – yoga devocije i predanosti. Postoji i mnogo drugih staza i tradicija joge poput hatha, ashtanga, kriya, yantra, kundalini, laya, tantra i dr. Većina današnjih jogija bavi se nekom od navedenih, a često su kombinacija nekoliko njih. Npr. karma yoga dio je gotovo svake tradicije, raja jogi ili bhakti jogi ujedno je i karma jogi i jnana jogi. Svaka od ovih tradicija joge nudi jedinstveni pristup duhovnom rastu, samospoznaji i jedinstvu s Božanskim.
Prvi korak na putu joge jest djelovanje kroz nesebično služenje bez očekivanja pohvala, nagrada i rezultata kako bi duhovno napredovali i naziva se karma yoga. Riječ ''karma'' znači činiti / djelovati. Svaka naša aktivnost jest djelovanje, od disanja, govorenja, kretanja do svake naše misli, riječi i djela. Pojam karma označava univerzalni zakon uzroka, djelovanja i posljedica u skladu s moralnim stavom i namjerama s kojima je nešto učinjeno.
Služenje drugima ima povoljno djelovanje, uči nas da odustanemo od vezanosti rezultatima i bezuvjetnom davanju, donosi radost i otvara srce za Božansku ljubav. Služeći druge mi služimo i Boga. Svaki iskorak van okvira zone naše udobnosti, utrošene energije i vremena, pročišćava nas i pomaže umanjiti lažni ego (ahamkara). Služenje drugima je darivanje drugih, međutim i mi smo darovani prilikom da služimo. Služenje (seva) ima više vrsta odgovornosti, od najjednostavnijih poslova do preuzimanja većih odgovornosti (npr. od jednostavnih radnji čišćenja do organizacije i drugih odgovornijih funkcija), može biti usmjereno na osobni rast ili na rast duhovne zajednice i drugih pojedinaca. Također, ovisno u kojoj kvaliteti je stanje našeg uma i življenja (guna) preslikava se i na naše djelovanje (npr. osoba može biti u vrlini i čistoći, strasti ili neznanju).
Temelj služenja i duhovnog napretka je odbacivanje riječi ''ja'' i „moje“ te odbacivanje sebičnih misli i djela.
Put znanja ili mudrosti kroz snagu volje i intelekta na putu samospoznaje ili spoznaje Boga naziva se Jnana yoga. Sanskritski korijen jna znači znati, opažati, razumijeti. Putem proučavanja svetih spisa, razmišljanja, spoznavanja i praktičnog iskustva spoznaje se znanje o tome što je prolazno, a što vječno, tko smo, od kuda dolazimo, kamo idemo, koja je svrha života. Baveći se filozofijom, jnana jogi koristi svoj um i inteligenciju da bi istražio svoju Božansku prirodu.
Glavna načela jnana yoge su ispravno razlučivanje (viveka), odvojenost (nevezanost) od želja za svjetovnim zadovoljstvom i posjedom (vairagya), neprestana čežnja da spoznamo Boga (mumukshutva) i šest blaga shad-sampati kroz koje to ostvarujemo. Šest blaga su sama - povlačenje osjetila i uma; dama - kontrola nad osjetilima i umom; uparati - biti iznad problema, iznad slave i poniženja; titiksha - izdržljivost, nepokolebljivost, disciplina i svladavanje svih teškoća; sraddha - povjerenje i vjera u svete spise i riječi učitelja; samadhana - usmjerenost i svijest o cilju.
Bhagavad Gita nam govori da um može biti naš najveći prijatelj, ali i naš najveći neprijatelj. Naš um, naša je sudbina al ono što je dobro jest da možemo mijenjati stanje našeg um a time i našu sudbinu.
Raja yoga jest yoga upravljanja i kontrole uma. Riječ raja na sanskrtu znači kralj pa se raja yoga naziva i kraljevskom. U prenesenom značenju kralj je onaj koji posjeduje uzvišene odlike i vrline, koji je svladao svoj um i osjetila, koji dobro vodi svoj narod i brine za njega, koji ima samosvjesnost, samostalnost, neovisnost, neustrašivost i pravednost.
Raja yoga sistem opisuje se u Bhagavad Giti i objavljuje kroz velikog mudraca Patanjalija u njegovim tekstovima Yoga sutra. Zbog svojih osam razina naziva se i Ashtanga yoga. Riječ ashtanga dolazi od riječi ashta koja na sanskrtu znači osam i anga koja znači ud (stepenica, razina, koraci i sl). Tako je drugi naziv za ovu tradiciju joge osmerostruka. Tih osam udova su put kojim se oslobađamo slabosti i razvijamo vrline, put samo-spoznaje i put prema oslobođenju od uvjetovanosti materijalnog svijeta. Put je dug i nimalo lagan jer nadvladati um i osjetila najteži je posao.
8 razina Ashtanga yoge su:
1. YAMA - etička načela ili univerzalne moralne zapovjedi koje se odnose na upravljanje vlastitim životom i na djelovanje u odnosu na druge. One su: ahimsa (nenasilje), satya (istinoljubivost), asteya (nekrađa), brahmacharya (umjerenost, čednost, čistoća) i aparigraha (neposesivnost, neposjedovanje, nevezanost).
2. NIYAMA - etička načela ili univerzalne moralne zapovjedi koje se odnose na osobnu disciplinu i put samo-pročišćenja. One su: saucha (čistoća), santosha (zadovoljstvo), tapas (strogost, pokora, samodisciplina), svadhyaya (učenje o samospoznaji) i Ishvara pranidhana (predaja Bogu).
3. ASANA - ugodan (sukha) i stabilan (sthira) položaj tijela koji možemo zadržati dulje vrijeme i u kojem povlačimo pažnju od vanjskog svijeta prema unutra. Specifična geometrija asana aktivira protok životne energije (prana) u tijelo i um preko endokrinih žlijezda i čakri utječući tako i na promjenu svijesti.
4. PRANAYAMA - rad s pranom putem daha, znanost o prani i dahu koja uključuje razne tehnike disanja i usmjeravanja tokova životne vitalne energije (prana). Prana i dah su poveznica između tijela i uma.
5. PRATYAHARA - povlačenje pažnje od osjetila, tijela i uma. Kroz pratyaharu se oslobađamo dominacije vanjskih utjecaja, a njene tehnike uvlače nas momentalno u unutarnji svijet. Praksa bandha, mudra, yoga nidra i ajapa-japa su najpoznatije.
6. DHARANA - koncentracija je jednousmjerena pažnja uma na jednu misao, osjećaj ili predmet. Poznata tehnika je tratak.
7. DHYANA - meditacija je postojani tok i jednousmjerena pažnja koja uključuje Božansku ljubav (devociju). Postoje razne tehnike meditacije, a meditacija se može gledati i kao stanje svijesti.
8. SAMADHI - plod najdublje meditacije koji ispunjava Božanskom ljubavlju i donosi potpuni osjećaj radosti i blaženstva (ananda). Samadhi je dar (siddhi) tj. spontano stanje super-svijesti koji ne možemo umjetno stvoriti, nego dolazi po Božjoj milosti i zaslugama iz prošlosti (karma).
Raja yoga tradicionalno se uči po razinama, od prve do osme; prvo se uče yame i niyame u kojima se usavršavamo, slijede asane, pranayama i nadalje, do glavne prakse meditacije. Prvih pet razina Ashtanga yoge nazivaju se vanjskim (bahiranga) i čine Hatha yogu, zadnja tri se nazivaju unutarnjim (antaranga) i čine Raja (Ashtanga) yogu. Oni koji su više koncentrirani na prvih pet razina nazivaju se hatha jogijima (asane, pranayame, bandhe, mudre, kriye), a oni koji više prakticiraju zadnje tri nazivaju se raja jogijima.
Bhakti yoga je duhovna disciplina koja usmjerava u razvoju čiste duhovne predanosti, služenja i ljubavi prema voljenom Svevišnjem uz pomoć vršenja pobožnih službi. Riječ bhakti izvedena je iz riječi bhaj, što znači – obožavati. Bhakti znači predano služenje, odanost i „čistu ljubav“. Bhagavad Gita u konačnici propisuje bhakti yogu kao vrhunac i cilj svih drugih yoga praksi. Bhakti jogi koristi energiju svojih emocija i pretvara ih u Božansku ljubav (prem) gdje je Bog smisao istinske ljubavi.
Devet osnova bhakti yoge:
- KARMA YOGA
Prvi korak na putu joge jest djelovanje kroz nesebično služenje bez očekivanja pohvala, nagrada i rezultata kako bi duhovno napredovali i naziva se karma yoga. Riječ ''karma'' znači činiti / djelovati. Svaka naša aktivnost jest djelovanje, od disanja, govorenja, kretanja do svake naše misli, riječi i djela. Pojam karma označava univerzalni zakon uzroka, djelovanja i posljedica u skladu s moralnim stavom i namjerama s kojima je nešto učinjeno.
Služenje drugima ima povoljno djelovanje, uči nas da odustanemo od vezanosti rezultatima i bezuvjetnom davanju, donosi radost i otvara srce za Božansku ljubav. Služeći druge mi služimo i Boga. Svaki iskorak van okvira zone naše udobnosti, utrošene energije i vremena, pročišćava nas i pomaže umanjiti lažni ego (ahamkara). Služenje drugima je darivanje drugih, međutim i mi smo darovani prilikom da služimo. Služenje (seva) ima više vrsta odgovornosti, od najjednostavnijih poslova do preuzimanja većih odgovornosti (npr. od jednostavnih radnji čišćenja do organizacije i drugih odgovornijih funkcija), može biti usmjereno na osobni rast ili na rast duhovne zajednice i drugih pojedinaca. Također, ovisno u kojoj kvaliteti je stanje našeg uma i življenja (guna) preslikava se i na naše djelovanje (npr. osoba može biti u vrlini i čistoći, strasti ili neznanju).
Temelj služenja i duhovnog napretka je odbacivanje riječi ''ja'' i „moje“ te odbacivanje sebičnih misli i djela.
- JNANA YOGA
Put znanja ili mudrosti kroz snagu volje i intelekta na putu samospoznaje ili spoznaje Boga naziva se Jnana yoga. Sanskritski korijen jna znači znati, opažati, razumijeti. Putem proučavanja svetih spisa, razmišljanja, spoznavanja i praktičnog iskustva spoznaje se znanje o tome što je prolazno, a što vječno, tko smo, od kuda dolazimo, kamo idemo, koja je svrha života. Baveći se filozofijom, jnana jogi koristi svoj um i inteligenciju da bi istražio svoju Božansku prirodu.
Glavna načela jnana yoge su ispravno razlučivanje (viveka), odvojenost (nevezanost) od želja za svjetovnim zadovoljstvom i posjedom (vairagya), neprestana čežnja da spoznamo Boga (mumukshutva) i šest blaga shad-sampati kroz koje to ostvarujemo. Šest blaga su sama - povlačenje osjetila i uma; dama - kontrola nad osjetilima i umom; uparati - biti iznad problema, iznad slave i poniženja; titiksha - izdržljivost, nepokolebljivost, disciplina i svladavanje svih teškoća; sraddha - povjerenje i vjera u svete spise i riječi učitelja; samadhana - usmjerenost i svijest o cilju.
- RAJA YOGA
Bhagavad Gita nam govori da um može biti naš najveći prijatelj, ali i naš najveći neprijatelj. Naš um, naša je sudbina al ono što je dobro jest da možemo mijenjati stanje našeg um a time i našu sudbinu.
Raja yoga jest yoga upravljanja i kontrole uma. Riječ raja na sanskrtu znači kralj pa se raja yoga naziva i kraljevskom. U prenesenom značenju kralj je onaj koji posjeduje uzvišene odlike i vrline, koji je svladao svoj um i osjetila, koji dobro vodi svoj narod i brine za njega, koji ima samosvjesnost, samostalnost, neovisnost, neustrašivost i pravednost.
Raja yoga sistem opisuje se u Bhagavad Giti i objavljuje kroz velikog mudraca Patanjalija u njegovim tekstovima Yoga sutra. Zbog svojih osam razina naziva se i Ashtanga yoga. Riječ ashtanga dolazi od riječi ashta koja na sanskrtu znači osam i anga koja znači ud (stepenica, razina, koraci i sl). Tako je drugi naziv za ovu tradiciju joge osmerostruka. Tih osam udova su put kojim se oslobađamo slabosti i razvijamo vrline, put samo-spoznaje i put prema oslobođenju od uvjetovanosti materijalnog svijeta. Put je dug i nimalo lagan jer nadvladati um i osjetila najteži je posao.
8 razina Ashtanga yoge su:
1. YAMA - etička načela ili univerzalne moralne zapovjedi koje se odnose na upravljanje vlastitim životom i na djelovanje u odnosu na druge. One su: ahimsa (nenasilje), satya (istinoljubivost), asteya (nekrađa), brahmacharya (umjerenost, čednost, čistoća) i aparigraha (neposesivnost, neposjedovanje, nevezanost).
2. NIYAMA - etička načela ili univerzalne moralne zapovjedi koje se odnose na osobnu disciplinu i put samo-pročišćenja. One su: saucha (čistoća), santosha (zadovoljstvo), tapas (strogost, pokora, samodisciplina), svadhyaya (učenje o samospoznaji) i Ishvara pranidhana (predaja Bogu).
3. ASANA - ugodan (sukha) i stabilan (sthira) položaj tijela koji možemo zadržati dulje vrijeme i u kojem povlačimo pažnju od vanjskog svijeta prema unutra. Specifična geometrija asana aktivira protok životne energije (prana) u tijelo i um preko endokrinih žlijezda i čakri utječući tako i na promjenu svijesti.
4. PRANAYAMA - rad s pranom putem daha, znanost o prani i dahu koja uključuje razne tehnike disanja i usmjeravanja tokova životne vitalne energije (prana). Prana i dah su poveznica između tijela i uma.
5. PRATYAHARA - povlačenje pažnje od osjetila, tijela i uma. Kroz pratyaharu se oslobađamo dominacije vanjskih utjecaja, a njene tehnike uvlače nas momentalno u unutarnji svijet. Praksa bandha, mudra, yoga nidra i ajapa-japa su najpoznatije.
6. DHARANA - koncentracija je jednousmjerena pažnja uma na jednu misao, osjećaj ili predmet. Poznata tehnika je tratak.
7. DHYANA - meditacija je postojani tok i jednousmjerena pažnja koja uključuje Božansku ljubav (devociju). Postoje razne tehnike meditacije, a meditacija se može gledati i kao stanje svijesti.
8. SAMADHI - plod najdublje meditacije koji ispunjava Božanskom ljubavlju i donosi potpuni osjećaj radosti i blaženstva (ananda). Samadhi je dar (siddhi) tj. spontano stanje super-svijesti koji ne možemo umjetno stvoriti, nego dolazi po Božjoj milosti i zaslugama iz prošlosti (karma).
Raja yoga tradicionalno se uči po razinama, od prve do osme; prvo se uče yame i niyame u kojima se usavršavamo, slijede asane, pranayama i nadalje, do glavne prakse meditacije. Prvih pet razina Ashtanga yoge nazivaju se vanjskim (bahiranga) i čine Hatha yogu, zadnja tri se nazivaju unutarnjim (antaranga) i čine Raja (Ashtanga) yogu. Oni koji su više koncentrirani na prvih pet razina nazivaju se hatha jogijima (asane, pranayame, bandhe, mudre, kriye), a oni koji više prakticiraju zadnje tri nazivaju se raja jogijima.
- BHAKTI YOGA
Bhakti yoga je duhovna disciplina koja usmjerava u razvoju čiste duhovne predanosti, služenja i ljubavi prema voljenom Svevišnjem uz pomoć vršenja pobožnih službi. Riječ bhakti izvedena je iz riječi bhaj, što znači – obožavati. Bhakti znači predano služenje, odanost i „čistu ljubav“. Bhagavad Gita u konačnici propisuje bhakti yogu kao vrhunac i cilj svih drugih yoga praksi. Bhakti jogi koristi energiju svojih emocija i pretvara ih u Božansku ljubav (prem) gdje je Bog smisao istinske ljubavi.
Devet osnova bhakti yoge:
- satsang – duhovno društvo mudrih
- hari katha - nadahnuće pričama o Bogu
- shraddha – povjerenje u svete spise i učitelja, zahvalnost
- ishvara bhajan – pjevanje duhovnih pjesmi koje veličaju Božju slavu
- mantra japa – redovno prakticiranje mantra meditacije
- sham dam – održavanje discipline i kontrole osjetila
- santo ka adar – odavanje poštovanja svetim ljudima
- santosha – unutarnje zadovoljstvo
- ishvara pranidhana – predanost Bogu kao Vrhovnom Kontroloru (neka bude volja Tvoja)
ZANIMLJIVO ZNATI
- Riječ religare iz koje nastaje riječ religija ima isto značenje kao i riječ yoga (povezati). Tako da sve ono što nas ponovno povezuje s Bogom naziva se yoga ili religija. Riječ religija je ovdje odvojena od institucionalnih religioznih pravaca.
- Iako se yoga naziva drevnom disciplinom, može se reći da je ona bezvremenska. Najstariji arheološki nalazi datiraju iz vremena od prije 5000 godina, međutim znanje Veda govori nam da je yoga prisutna manje ili više u raznim vremenskim ciklusima (yugama). Mi danas živimo u doba Kali yuge (željezno doba) gdje se znanje degradira, a npr. za vrijeme Satya yuge (zlatno doba) sve je puno jogija. Također, zanimljivo je da ono što se čini mitovima i pričama iz drevnih Veda, danas se osvjetljuje s mnogim arheološkim dokazima i nalazima.
- U prošlim dobima (yugama) nije bilo potrebno zapisivati znanje jer su ljudi imali veću sposobnost pamćenja, dok u današnjoj Kali yugi (koja je počela prije 5000 godina) sposobnost pamćenja je mala i u skladu s tim nastali su zapisani vedski zapisi.
- Yoga se razvila na Zapadu s pomoću predanosti i žrtvovanja generacija starijih učitelja iz 18. i 19. stoljeća koji su nakon dugo godina izučavanja znanja i praksi slijedili upute svojih učitelja i putovali na Zapad sa zadaćom da prenesu znanje joge i pomognu ljudima diljem svijeta. Amerika je bila mjesto mnogih jogijskih susreta i širenja znanja. Zamislite to vrijeme, u kojem nema interneta, nema aviona, nema gotovo ništa što olakšava njihovu službu, a zbog njih je danas znanje dostupno svakome. Proučavanje njihovih biografija i put dolaska na Zapad vrlo je inspirativno i podsjeća nas koliko je važna vjera u učitelja i svete spise, te koliko blagoslova to donosi svima.
Napisala Sandra Petra Pintarić
